Dodaci prehrani - da ili ne?
Objavljeno: 16.01.2020.Svi će se složiti da je zdrava prehrana ključ za očuvanje zdravlja i normalnog rada čitavog organizma. No što uopće danas podrazumijeva pojam zdrave i uravnotežene prehrane?
Riječ je o projektu koji je pokrenut još tamo 50-tih godina prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a službeno objavljen 1991. godine. Znan još i kao piramida pravilne prehrane, model je to o kojem smo mnogo puta čuli, što u školi, što kroz medije i koji počiva na tri postulata nutricionizma: uravnoteženost, raznolikost, umjerenost. Umjerenost se odnosi na konzumiranje svih jela bez težih i negativnih poslijedca, dok se uravnoteženost i raznolikost odnose na pravilan omjer svih esencijalnih hranjivih tvari: ugljikohidrata, bjelančevina, masti, minerala i vitamina. Tradicionalna piramida zdrave prehrane sastoji se od 6 skupina namirnica koje bi svakodnevno trebalo konzumirati u dovoljnim količinama. Da se podsjetimo, te skupine su: žitarice, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba i jaja, masti i ulja, dodaci hrani (sol, šećer, začini)
Nema sumnje da je najbolji način dobivanja svih potrebnih hranjivih tvari upravo kroz uravnoteženu i zdravu prehranu. No u kontekstu današnjeg suvremenog načina života ti principi prehrane pokazali su se zastarjelim i manjkavim. Osobito se to odnosi na zabrinjavajući porast pretilosti djece, odraslih...ali i kućnih ljubimaca.
Gdje prestaje hrana, a počinju dodaci prehrani?
Vitamini i minerali su tvari koje naš organizam većinom ne može sintetizirati i proizvoditi sam te ih moramo unositi hranom. To zvuči jednostavno i samo po sebi razumljivo, zar ne? No globalni negativni utjecaji na okoliš, zagađenje zraka, vode i tla, klimatske promjene, poljoprivredna proizvodnja ovisna o pesticidima.....sve su to faktori koji u konačnici utječu na kvalitetu hrane koju konzumiramo. Uzmemo li u obzir zapadni stil prehrane temeljen na industrijski prerađenoj hrani koja je previše kalorična, a sadrži premalo nutritivnih vrijednosti jedno je sigurno – naš organizam često nije dovoljno opskrbljen potrebnim hranjivim tvarima. Tada posežemo za dodacima prehrani.
Da ne bi bilo zabune, prema Hrvatskom Pravilniku o hrani za posebne prehrambene potrebe( NN 81/2004), dodaci prehrani su "hranjive tvari koje su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka ili druge tvari sa prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, same ili u kombinacijama, u doziranom obliku, sa svrhom da dodatno obogate unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani."
Kako odabrati dodatke prehrani?
Danas postoje brojni prijepori oko dodataka prehrani. Mnogi s nepovjerenjem gledaju na golemu industriju koja godišnje zarađuje oko 30 milijardi dolara. A do sada najopsežnije istraživanje koje su sproveli znanstvenici uglednog sveučilišta Johns Hopkins (objavljeno prošle godine u Annals of Internal medicine) samo je potvrdilo te sumnje. Naime ta studija je ustvrdila da dodaci prehrani ne smanjuju rizik od srčanih bolesti i ne produžuju život. S druge pak strane, povećani unosi omega-3 masnih kiselina i folne kiseline pokazali su korisne učinke na organizam. Istina je, dakle, negdje u sredini.
Dodaci prehrani mogu imati pozitivnu preventivnu i terapijsku vrijednost, ali ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. Često već i sami možemo pažljivo osluškujući svoje tijelo uočiti nedostatke. Tijelo nam šalje signale, svojevrsne znakove upozorenja na naš loš stil života, neadekvatnu prehranu ili prekomjeran stres. Ti signali su mnogobrojni: slabljenje imuniteta, umor, česte prehlade i infekcije, grčevi mišića, nesanica, loša kvaliteta kose, kože ili noktiju...Važno je da kod odabira odgovarajućeg dodatka ne zanemarite ulogu ljekarnika, liječnika ili nutricionista. Oni su tu da vam na temelju stručne procjene odrede koji dodatak ili pripravak odgovara vašim potrebama. Ono što vi sami možete učiniti jest obratiti pažnju na deklaraciju na proizvodu. Postoje standardne vrijednosti za potreban dnevni unos nutrijenata kod zdravih osoba – kratica RDA. Također, kod odabira dodataka prehrani stručnjaci preporučuju nutrijente porijeklom iz hrane jer se oni najbolje apsorbiraju i iskorištavaju u našem organizmu.
I na kraju umjesto zaključka riječ stručnjaka: ˝Dodaci prehrani, ukoliko su dobrog sastava i poštuju princip sinergije s prehranom mogu biti dobar odabir. No, temelj je uvijek optimizacija prehrane", izjavljuje Nenad Bratković, magistar nutricionizma i sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije.